Home Prehrana Dijete ŠTO JE TO LCHF?
ŠTO JE TO LCHF?
0

ŠTO JE TO LCHF?

648
0

Low carb high fat način prehrane podrazumijeva smanjen unos ugljikohidrata, a povećan unos masnoća. Prirodne masnoće (zasićene masne kiseline i kolesterol iz primjerice mesa i jaja) nisu štetne te ih možemo i trebamo uvrstiti u svoju svakodnevnu prehranu. U svjetlu novih saznanja, LCHF nas vraća izvornoj, prastaroj ljudskoj prehrani na čijem meniju su riba, meso, jaja i povrće glavne namirnice. Također, ono što krasi ovaj način prehrane jest da one namirnice koje su dozvoljene, a koje ćemo vam napisati dalje u tekstu, možete jesti u neograničenim količinama, do sitosti. Povećanim unosom masnoća postiže se regulacija apetita i stabilizacija šećera u krvi. Ovdje nema pada šećera u krvi i napadaja gladi jer dolazi do regulacije hormona sitosti – leptina i hormona gladi – grelina. Kao što smo napisali u tekstu o mastima, jedine masti koje su štetne su trans masti i njih treba izbjegavati čak i u LCHF. Dakle sva rafinirana hidrogenirana ulja, margarini i industrijske prerađevine prepune trans mastima. Ova prehrana je pogodna za oboljele od tzv. bolesti modernog doba i njome se regulira metabolički sindrom, tj. visoki tlak, povišeni trigliceridi i dislipidemija, povišeni šećer i dijabetes i to zato što su uzrok metaboličkog sindroma prekomjerni unos šećera i škroba te kronično povišeni inzulin.

U prvu skupinu koja je i temelj ovog načina prehrane, spadaju namirnice koje ne sadrže ili sadrže zanemarivu količinu ugljikohidrata. To su meso, riba(kao i druga morska hrana), jaja, povrće(koje raste iznad zemlje), gljive, lukovičasto povrće, lakto-fermentirane namirnice(domaći jogurt, kefir), hladno prešana ulja(maslinovo i kokosovo), suho meso(ali samo domaće proizvodnje) i čisto začinsko bilje bez aditiva. U drugu skupinu ulaze namirnice koje se mogu konzumirati u ograničenim količinama, ovisno o vašem tipu tijela i cilju. To su prirodni punomasni mliječni proizvodi, korjenasto povrće osim krumpira (rotkvica, mrkva, cikla itd), bobičasto voće, orašasti plodovi i sjemenke, nezaslađeni kakao prah, limun, grejp te kokosovo brašno, mlijeko i vrhnje. Orašasti plodovi, ako ih sameljete, mogu vam poslužiti kao brašno za tzv. LCHF kruh i pecivo. Od napitaka dozvoljeni su kava i čajevi sa prirodnim zaslađivačima poput stevije ali je najpoželjnija obična voda.

lchf-dijeta

Tijelo će sa ovim načinom prehrane umjesto šećera, početi koristiti masti kao „pogon“. Također, ono će u početku, ako vam je cilj smanjenje tjelesne težine i potkožnog masnog tkiva, u nedostatku šećera trošiti uskladištene masne naslage. Ovdje se često spominje i ketoza kao argument protiv LCHF, ali ketoza je normalno stanje organizma pri kojem tijelo kao energiju koristi ketone. Ketoni su spojevi koji nastaju pri razgradnji masti i pojavljuju se kad tijelo troši svoje masne zalihe umjesto šećera. Činjenica je da ljudsko tijelo za neke svoje funkcije treba šećer, no ono će ga i dobiti jer ugljikohidrati u LCHF nisu nipošto svedeni na nulu. Ono što razlikuje LCHF od ketogene dijete je da LCHF može biti stil života dok je keto dijeta pogodna samo kao vremenski ograničena redukcija masnih naslaga, nipošto kao stil života.

Bitno za napomenuti je da LCHF prehranu svatko treba prilagoditi svojim tjelesnim predispozicijama, zdravstvenom stanju, intenzitetu tjelesne aktivnosti i svojim ciljevima. No unatoč tome, postoje smjernice koje su iste za sve – smanjeni unos šećera, škroba i procesuirane hrane, a povećan unos povrća i prirodnih masti. I za kraj, na pitanje može li se postići mišićni rast i bez ugljikohidrata, odgovor je jasan. Može!

[1-click-image-ranker]

(648)

Mijo Žarko Moje ime je Mijo Žarko. Trenutno sam student završnih godina teologije te filozofije i religijskih znanosti. Sportom, točnije nogometom bavim se od svoje šeste godine. Prošao sam školu nogometnog kluba Inter Zaprešić gdje sam se zadržao do svoje 16. godine, a nakon toga posvetio sam se školovanju te sam nogomet nastavio igrati u niželigaškim klubovima. Već tokom srednje škole razvio sam ljubav prema nutricionizmu i fitnessu pa rado čitam literaturu iz područja prehrane ali i treninga te općenito ljudskog tijela. Cilj mi je, uz daljnu edukaciju i osobni razvitak, prenošenje stečenog znanja i na druge ljude.